Price za djecu, male i velike za čitanje. Uživajte u online pričama različitih autora. Nemojte se ustručavati pisati komentare, slati slike, dijeliti na internetu.
Usred duboke šume stajao je panj. Bio je jedini nadaleko i naširoko. Uokolo je rasla paprat i tu i tamo koja pupavka. Svake večeri vila je sjedila na tom panju. Bila je vrlo mala. Kad bi odrasli prolazili, sve što bi mogli vidjeti bilo je malo svjetlo na panju. Ali nisu znali da je to vila.
Saznaj više
Bila jednom jedna djevojčica po imenu Ružica. Kovrčava Ružica živjela je s roditeljima i malim bratom na grbavom brežuljku u kućici pokraj šume. Jednog hladnog prosinačkog dana Ružica je otišla na sanjkanje.
Saznaj više
Na uglu naše ulice bio je dječji vrtić. Tamo su išla djeca iz cijelog grada. Vrtić je izgledao kao malo sunce. Sve je bilo žuto. Imao je plavi krov poput neba. U vrtu oko njega bilo je cvijeće, meka trava uvijek pokošena i najbolji drveni pješčanik i penjalice. Tu su djecu odgajale dvije tete.
Saznaj više
Bila jednom jedna livada puna prekrasnog cvijeća. A pod jednim takvim ružičastim cvijetom živjela je lijepa vila Amelija. Ova vila je imala prekrasna zelena krila u obliku leptira, zbog čega su je prijateljice vile često zvale „Leptirica“.
Saznaj višeIza ledene stijene i visokih brda bilo je veliko kraljevstvo. Tamo su živjeli kralj i kraljica i njihovi mali prinčevi. Zvali su se Simon i Sanel. Oboje su imali crnu kosu, duboke smeđe oči i osmijehe od uha do uha. Bili su jako ljubazni i pametni. Roditelji su bili ponosni na njih. Svaki dan su smišljali igre koje bi igrali i svaki trenutak učinili posebnim. Svaki dan s njima bio je čaroban.
Saznaj višeSigurna sam da se sjećate priče o kovrčavoj djevojčici Miji koja nije htjela prati zubiće. Je li Miju nagovorila čarobna vila koja je jedne večeri posjetila njenu sobicu? Upravo ćemo saznati!
Saznaj višeBila jednom jedna djevojčica kovrčave kose po imenu Mia. Malena Mia živjela je s roditeljima na farmi punoj svakojakih životinja. Voljela je čuvati praščiće i krave, ali najviše od svega voljela je svog malog psa Dobrića. Mia je bila poslušna djevojčica i uvijek je pomagala roditeljima na imanju, jedino nije voljela prati zubiće.
Saznaj višeKad se prosinac pojavio na kalendaru, bila je zima. Živa na termometru stalno se spuštala, a na prozoru se stvaralo inje. Sva su djeca čekala prve pahuljice. Jedva su čekali da se grudaju, prave snjegovića i sanjkaju niz brda. Čak je i Tomica postajao nestrpljiv. Bio je dječak kojem su upravo počeli zimski praznici.
Saznaj višeU staroj psećoj kućici u blizini guste, mračne šume živio je psić po imenu Elvin. Pokraj Elvinove kućice stajala je stara, prljava koliba u kojoj je živio njegov gospodar, zli čarobnjak po imenu Ambrozije.
Saznaj višeDuboko pod zemljom živjelo je nekoliko vražića. Živjeli su u mračnoj špilji. Usred nje je bila velika vatra. Spavali su oko nje pokriveni krznima. Voljeli su toplo. Bilo ih je nekoliko. Ali jedan se vražić isticao. Bio je drugačiji. Bio je pomalo luckast i obično je nešto zabrljao, pa su ga zato zvali Smetenjak. Imao je jedno kraće kopito pa je šepao. Imao je čupavo krzno po cijelom tijelu, a rogovi su mu stršali poput antena. Izgledao je slatko.
Saznaj višeBilo jednom jedno malo pače. Zvalo se Žutko i živjelo je kraj malog jezera punog sretnih ribica. Od trenutka kada je Žutko prvi put ugledao sunce, uvijek je bio sam. Samo se nejasno sjećao svoje male braće i sestara. Prijatelji su mu bili samo male, razigrane ribice koje su mu uvijek pomagale i svemu ga učile.
Saznaj višeIza sedam gora, iza sedam šuma, iza sedam livada, bila su tri kralja: Kaspar, Melkior i Baltazar. Tri kralja krenula su na daleki put da daruju Djetešce koje se tek rodilo. Lutali su šumama, poljima i pustinjama, s vremena na vrijeme gledajući u nebo, gdje se jasno vidjela Betlehemska zvijezda. Njezin sjaj je bio nevjerojatan i ukazivao je Kraljevima smjer u kojim trebaju ići.
Saznaj višeBio jednom jedan trgovac i imao je tri kćeri. Dvije su se voljele kititi u lijepu, skupu odjeću i nakit, treća je nosila običnu odjeću, a najdraže su joj bile knjige. Zvala se Bella, ali zvali su je Ljepotica jer je bila stvarno lijepa.
Saznaj višeU prekrasnoj drvenoj kućici pokraj šume živio je dječak Tadija. Živio je u kući s roditeljima. Izgledao je kao zgodni nitkov, i bio je nitkov. Nije mogao ni minute sjediti na jednom mjestu. Nije mogao sjediti na stolici i zadržati pažnju ni na minutu.
Saznaj višeUsred najdublje noći, kad je noć najtamnija, svijetom putuje vlak. Velik je, ali tako tih da ga se jedva čuje. Njegova su svjetla prigušena, poput malih zvijezda. A kad prođe pokraj vaše kuće, čujete nježni zvuk zvona i osjetite blagi povjetarac. Nijedna odrasla osoba to nikada nije vidjela ni čula.
Saznaj više